Obnova prirode neće uspjeti bez poljoprivrednika

Obnova prirode neće uspjeti bez poljoprivrednika, nego samo zajedno s njima, jedna je od ključnih poruka panel-diskusije "Nacionalni plan obnove prirode i budućnost poljoprivrede nakon 2027.“ Rasprava, održana 7. listopada u Šibeniku, okupila je predstavnike institucija, znanstvene zajednice i sektora zaštite prirode uoči donošenja Nacionalnog plana obnove prirode u okviru provedbe EU Uredbe o obnovi prirode.

Na panelu su sudjelovali Tamara Čimbora Zovko iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Anouk Puymartin iz BirdLife Europe and Central Asia, predsjednica Brodskog ekološkog društva Iris Beneš, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Tomislav Hudina iz Udruge Biom. Raspravu je moderirao Domagoj Novokmet.

Poljoprivrednici kao partneri

Sudionici su istaknuli kako se zaštita i obnova prirode ne bi trebale promatrati kao prepreka poljoprivrednoj proizvodnji. Zdravo tlo, voda, oprašivači i očuvani ekosustavi važni su za proizvodnju hrane, dok klimatske promjene već mijenjaju uvjete u kojima poljoprivrednici rade.

"Ako ne očuvate tlo, nećete imati u što sijati. Ako ne očuvate zdravu vodu, nećete imati što piti i čime zalijevati. Poljoprivrednicima moramo dati poštovanje kao ljudima koji nam stavljaju hranu na stol i ne smijemo ih automatski smatrati neprijateljima zaštite prirode“, upozorila je Iris Beneš.

Na potrebu suradnje ukazao je i Tomislav Hudina, voditelj programa za botaniku i staništa u Biomu, istaknuvši da zaštita prirode, poljoprivreda, šumarstvo i turizam koriste isti prostor i resurse. Smatra kako je potrebno zajednički tražiti rješenja koja će biti korisna svima, uz naglasak da je čovjek neodvojivi dio prirode.

"Jedan nam je poljoprivrednik rekao: "Vi ste prvi nakon 30 godina koji ste došli ovdje i niste ništa zabranili prvom rečenicom, nego ste nam dali priliku da kažemo što nas muči i što nama treba." Upravo takav pristup pokušavamo koristiti pri planiranju obnove prirode - čuti što ljudima treba i tražiti rješenja koja su dobra i za prirodu i za ljude koji od tog prostora žive“, istaknuo je Hudina.

Klimatske promjene mijenjaju proizvodnju

Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta upozorio je na sve dulje toplinske valove, suše i promjene režima oborina. U kontinentalnim poljoprivrednim područjima temperature iznad 35 stupnjeva mogu zaustaviti fotosintezu čak i kada postoji mogućnost navodnjavanja. Promjene bi zato mogle zahtijevati i prilagodbu kultura koje se uzgajaju, dok poljoprivreda istodobno može postati dio rješenja.

"Nadam se da će poljoprivreda u budućnosti biti alat zaštite prirode i okoliša. Brojni vrijedni kulturni krajobrazi nastali su upravo poljoprivrednom djelatnošću i potrebno je pronaći zajednički interes moderne poljoprivrede i zaštite prirode“, rekao je Kutnjak.

Procurio EU dokument: Nedostaje 3,7 milijardi eura godišnje za Zakon o obnovi prirode

Hrvatska svoj Nacionalni plan obnove prirode treba imati do 1. rujna 2027. godine. Dio mjera i projekata obnove, uključujući one povezane s poljoprivrednim ekosustavima, već se provodi, a planiranje uključuje i dugoročnu perspektivu do 2040. i 2050. godine. Jedno od ključnih pitanja ostaje financiranje obnove prirode nakon 2027. godine, u kontekstu pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije.

"Poljoprivreda je neraskidivo povezana s prirodom i uslugama koje pružaju otporni ekosustavi te već sada trebamo težiti održivoj poljoprivredi u budućnosti. Pritom su za proizvodnju hrane posebno važne populacije divljih oprašivača“, kazala je Tamara Čimbora Zovko.

Nacionalni planovi obnove

Anouk Puymartin naglasila je da nacionalni planovi obnove prirode pružaju priliku za povezivanje politika poljoprivrede, zaštite prirode i drugih područja. Govoreći o budućem europskom proračunu i položaju prirode u europskim politikama nakon 2027., zaključila je da je riječ o "povijesnoj prilici koju si ne možemo priuštiti propustiti".

Panel je organizirala Udruga Biom (BirdLife Croatia), a rasprava je održana u sklopu aktivnosti vezanih uz donošenje Nacionalnog plana obnove prirode. Poseban naglasak bio je na potrebi da se poljoprivrednike uključi u njegovo oblikovanje i provedbu te da se za ostvarivanje ciljeva obnove osiguraju dugoročno financiranje i odgovarajuća podrška na terenu.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor